Na Hrvaškem prodaja naložbenega zlata ne ustreza določilom EU

Avtor: Sven Sambunjak, urednik spletne strani srebrozlato.com, Hrvaška

Objavljamo članek z naslovom Prodaja zlata u Hrvatskoj nije regulirana u skladu sa zahtjevima Europske Unije, kjer avtor komentira trgovanje z naložbenim zlatom na Hrvaškem.

Prodaja zlata i njegova pohrana još uvijek nije biznis koji je u Hrvatskoj reguliran u skladu sa smjernicama Europske Unije. Budući da su hrvatski građani na referendumu 22. siječnja ove godine potvrdili da svoju zemlju žele vidjeti u europskoj asocijaciji država, Hrvatska će u sferi trgovanja investicijskim zlatom trebati učiniti znatne legislativne pomake.

U Europskoj Uniji na investicijsko se zlato, kao što čitatelji našega portala dobro znaju, ne plaća nikakav porez. U skladu sa smjernicom Europske Unije iz 2006. godine, zemlje članice dužne su investicijsko zlato osloboditi poreza na dodanu vrijednost. Hrvatski zakon o porezu na dodanu vrijednost, međutim, još nije u potpunosti usklađen s tom smjernicom. Dakle, u razdoblju zakonodavne prilagodbe bit će potrebno napraviti usklađenje.

Tržište se ne može uspostaviti

No, ukidanje poreza na dodanu vrijednost za investicijsko zlato neće, međutim, pomoći u uspostavljanju fer tržišnog natjecanja u Hrvatskoj s obzirom na ostale zemlje članice Europske Unije. Naime, na investicijsko se zlato u našoj zemlji plaća još jedan porez koji je nepoznat u drugim europskim zemljama. Riječ je o takozvanom posebnom porezu na luksuzne proizvode, a koji iznosi 30 posto.

Porezi kojima su investicijski proizvodi od zlata trenutno opterećeni u Hrvatskoj, učinkovito onemogućuju uspostavljanje uređenog tržišta fizičkim plemenitim kovinama. Uvoznicima se ne isplati uvoz, budući da se kupci mogu potpuno legalno zaputiti u inozemstvo i ondje po svjetskim cijenama, dakle bez poreza i davanja, kupiti i pohraniti zlatne poluge i kovanice. Jednom kada Hrvatska uđe u Europsku Uniju, hrvatskim građanima pohrana će biti još jednostavnija, budući da će kupljeno zlato moći legalno unijeti u zemlju, bez plaćanja ikakvih dodatnih davanja.

Egzodus kapitala

Ukoliko, dakle, hrvatski zakonodavac ustraje u oporezivanju investicijskoga zlata porezom koji je nepoznat u Europskoj Uniji, to će prouzročiti dodatno zaostajanje hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta drugih članica. Egzodus kapitala iz Hrvatske ne samo da će se nastaviti, nego će se ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju još više pojačati. Mnogi hrvatski građani, naime, koji trenutno imaju dvojbe oko kupnje zlata, zato jer ga ne žele pohranjivati u inozemstvu, nakon što Hrvatska uđe u EU, tih dvojbi više neće imati.

Može se, također, očekivati da će od posebnoga poreza na investicijsko zlato, koji nije obuhvaćen smjernicama Europske Unije, najviše koristi imati trgovci u susjednim zemljama članicama, prvenstveno Slovenija i Mađarska. Nije bez izgleda razvoj scenarija u kojem bi se u tim zemljama, u mjestima uza samu granicu s Hrvatskom, mogle početi otvarati trgovine investicijskim zlatom specijalizirane za hrvatske građane. Te bi trgovine radile unutar pravnoga okvira države u kojoj djeluju, što znači da od kupnje i prodaje zlata ondje profitirali građani tih zemalja.

Stoga bi bilo dobro razmisliti o ukidanju posebnoga poreza na investicijsko zlato već u trenutku kada se hrvatski zakon o porezu na dodanu vrijednost usklađuje sa smjernicama Europske Unije.